
Moje putovanje
Island
Svetlana Mirković, direktor za ljudske resurse i komunikacije kompanije 'Actavis' u Srbiji, nije ni sanjala da će na ostrvu usred ledenog severnog Atlantika pronaći tople i gostoljubive domaćine, u čuvenoj Plavoj laguni otkrila je i mesto za kupanje na otvorenom, pukotinu u Zemljinoj kori koja deli dva kontinenta i jagnjetinu koja u kombinaciji s tajanstvenim travkama uspešno zamenjuje tradicionalni losos
Za mnoga mesta na ovoj našoj neobičnoj planeti kaže se da ih je 'teško rečima opisati'. Ima onih od čije lepote zastaje dah, i drugih od kojih nam se ledi krv u žilama. A ima i onih koja ne liče ni na šta drugo što smo videli ili doživeli. Jedno od takvih je Island - ostrvo lave izgubljeno u Atlantskom okeanu. Smešten na sredokraći između Evrope i Amerike, Island nije povezan ni sa jednim ni sa drugim kontinentom. Poput planete usred planete, ostrvo pruža neponovljivu priliku da se upozna priroda u najočuvanijem obliku, i otkriju čuda dugovečnosti tela i duha.
Vejavica u maju Za Island ne bismo mogli da kažemo kako je značajno uticao na istoriju čovečanstva. Još manje da važi za jednu od omiljenih turističkih destinacija. Ipak, svi koji su imali prilike da ga posete, sigurno će vam potvrditi da je ovo ostrvo čista egzotika, i da upravo zbog toga zaslužuje pažnju svakog ozbiljnijeg globtrotera. Susret sa 'zemljom vatre i leda', kako ga zovu sami Islanđani, predstavlja iskustvo koje ostavlja bez daha. I to od trenutka kada, posle tri sata leta preko Atlantika, avion sleti u pustaru okamenjene lave koja okružuje aerodrom Keflavik u Rejkjaviku, pa sve do snežne vejavice usred maja, od koje se zabele vrhovi bregova u okolini glavnog, najvećeg, a zamalo i jedinog grada na Islandu.
Drveće u nagoveštaju Prvi susret s pejzažima Islanda je neobično iskustvo, pogotovo za nas koji dolazimo iz krajeva u kojima se pod pojmom drveće podrazumevaju stoletna stabla na obroncima Kopaonika, ili pitomi, zeleni i zatalasani šumarci Šumadije. Na Islandu postoje samo različite vrste mahovine i biljke koje bi se samo u nagoveštajima mogle nazvati drvećem. Šala koju sami Islanđani rado prepričavaju glasi: 'Kako da izađete iz islandske šume? Treba samo da ustanete.'
Prizori iz pakla Neizostavni deo upoznavanja sa Islandom, koji je geološki veoma mlado ostrvo, jeste razgledanje geotermalnih izvora i kupa vulkanske lave. Upravo zbog toga putovanje iz Rejkjavika u unutrašnjost nekima može izgledati kao prizor iz pakla: sumporne pare izbijaju iz potpuno crne zemlje, a oštar vetar koji šiba ledi krv u žilama. Međutim, ono što zapravo gledate jeste planeta u stalnom nastajanju: trideset kilometara od Rejkjavika, na Poljima parlamenta, može se videti rased evro-atlantske kontinentalne ploče, čiji se krajevi taru jedan o drugi u neprekidnom plesu formiranja naše planete.




